MINIMALIZAM KAŽE MAXIMALNO
Minimalizam kao filozofija, ideja i stil života ima naglasak na bitnom. Cilj mu je pojednostavljivanje svega. Nastao je kao reakcija na konzumerizam koji je zahvatio sve pore naših života.
Uči nas da postoje važniji aspekti života od nagomilavanja stvari, od fokusiranja na materijalno. Rasterećuje nas od smetnji i šumova u komunikaciji. Takva filozofija prenijela se i na uređenje interijera koji su u potpunosti lišeni suvišnih detalja.
MINIMALIZAM U UMJETNOSTI
Kao i većina stvari sve je krenulo u umjetnosti. Tako je bilo i s minimalizmom. Kao pokret u umjetnosti zaživio je 60-tih do početka 70-tih godina prošlog stoljeća. Nazivali su ga još i reduktivizam zbog odbacivanja hrpe nepotrebnih detalja.
Osnovni elementi na koje se bazirao bili su boje, tonovi, oblici, linije i tekstura. Sve se pročišćavalo do krajnjih granica. To je uzelo maha u svim granama umjetnosti. U književnosti su se minimalizmu priklonila neka od najvećih imena svjetske književnosti: Charels Bukowski, Ernest Hemingway, Ezra Pound i Samuel Beckett.
U New Yorku je 1959. godine održana izložba “Crne slike” Franka Stelle u Muzeju moderne umjetnosti i to se smatra začetkom minimalizma.
Glavne odlike minimalizma u umjetnosti: preciznost, geometrija, ponavljajuće dekorativne sheme i jednolično obojane površine, prenesene su i u arhitekturu, a zatim i u uređenje interijera.
MINIMALISTIČKI STIL INTERIJERA
Kao što vidimo, minimalizam nije samo stil uređenja interijera, već način života. Takav stil života odražava se na samo uređenje interijera u kojem prevladavaju ravne plohe i linije. Ako ima zaobljenih ploha, one su u potpunosti lišene dekorativnih detalja.
Sve se svodi na minimalnu mjeru. Dominira bijela boja. Pridružuje joj se crna ili siva. Fokus je na bitnom. Detalji su suvišni. Ukrasi su svedeni na najmanju moguću mjeru. No, postoje varijante i s unašanjem nekih kolorističkih akcenata kako bi se razbila monotonost i dojam sterilnosti prostora.
Takav stil uređenja savjetuje nam da ako nam pogled na zatrpan interijer počinje izazivati nervozu.Vrijeme je da se lišimo nepotrebnih suvišnih stvari iz našega doma. Kako je bit minimalizma pojednostavljivanje svih aspekata života, tako se pojednostavljuje i stanovanje.
Misli se i na uštedu vremena i na zdravlje. Manje je vremena potrebno za čišćenje takvog interijera nego onog koji obiluje ukrasima i detaljima. U današnjem užurbanom vremenu minimalizam ima veliki plus u tom pogledu u odnosu na neke druge stilove uređenja interijera.
Manje je prašine za čistiti jer je manje ukrasa i površina, a to je pogodnost za naše zdravlje. Pretrpani stanovi se rješavanjem nebitnih i suvišnih stvari oslobađaju i dobiva se dosta slobodnog prostora.
Lakše i slobodnije se živi. Potvrđeno je da se svi osjećaju puno bolje kada pobacaju suvišne stvari i stvore jedan dobro organizirani prostor. Sklad boja i namještaja nas smiruje.
Jedan od vodećih ruskih dizajnera interijera Pavel Vetrov stvara začudan minimalistički interijer. Dozvoljava si igranje karakteristikama različitih stilova i na zanimljiv način ih ujedinjuje. Tako je u jednom interijeru fascinantno spojio minimalizam i maximalizam. Ovaj interijer zorno prikazuje glavne razlike ta dva stila.
MINIMALIZAM-EKOLOŠKI ODGOVORAN INTERIJER
Da je minimalizam ekološki odgovorniji interijer od nekih drugih interijera logično je samo po sebi. S manje stvari manje zagađujemo okoliš. Minimalisti u duši odriču se velikih stanova i kuća i sele u manje štedeći tako i prostor i energiju za grijanje. Ekstremisti se čak odriču i automobila, što dodatno čuva naš okoliš.
Nema nekog pravila koliki broj stvari ili komada odjeće smije posjedovati pravi minimalist. Isto, tako ne postoji paleta dozvoljenih boja u uređenju interijera, ali se primijećuje trend dominacije bijele, crne i sive boje.
On čak ni ne zagovara otpor prema materijalnim stvarima, nego se opire prevelikom značaju koji pridodajemo predmetima, a što je odlika konzumerizma.
Poznati bloger minimalizma Leo Babanta na svom blogu objašnjava kako je najjednostavnije opisati minimalizam kao rješavanje suvišnog i kako je zaista prava reakcija na potrošački mentalitet.
Nisu svi stvoreni za ovakav način promišljanja. Ne vole svi ovaj interijer koji možda ponekad djeluje hladno i sterilno. No, ubacivanjem akcenata kao boja može se bitno podignuti takav interijer.