IZBOR GRAĐEVNOG MATERIJALA
Izbor građevnog materijala od presudne je važnosti za stabilnu kuću. Neki građevni materijali upotrebljavaju se kroz čitavu ljudsku povijest. Ono što je provjereno i dobro treba zadržati. Zahvaljujući istraživanjima naše je doba donijelo nove spoznaje o učinkovitijem načinu primjene tradicionalnih materijala. Tekovine ovoga vremena treba svakako ugraditi u tradicionalan način gradnje kako bi se postigao najbolji učinak.
KAMEN, SLAMA I DRVO-ONO ŠTO JE BILO PRVO
Kamen, slamu i drvo vežemo uz početak i razvoj ljudskoga društva. Riječ je o potpuno prirodnim materijalima koji ne zagađuju okoliš. Oni su odlični toplinski i akustični izolatori. Cigla ili opeka ušla je u upotrebu kasnije. Svaki od ovih materijala ima svoje prednosti, ali i mane. Neki od njih su lako zapaljivi i podložni truljenju i najezdi insekata. Naročito ako se dobro ne zaštite. To su primjerice slama i drvo.
Cigla je danas najrasprostranjeniji građevni materijal u Hrvatskoj. Lako je dostupna i postojana. Otporna je na truljenje i insekte. Ona se zbog gustoće sporije zagrijava ljeti, ali i sporije hladi zimi. Dakle, pomaže u reguliranju temperature u domu.
Ekološki orijentirani proizvođači opeke unaprijedili su proizvodnju tako da manje zagađuju zrak i okoliš.
GEOGRAFIJA I KLIMA OD PRESUDNE VAŽNOSTI ZA IZBOR GRAĐEVNOG MATERIJALA
Izbor građevnog materijala ovisi o nekim faktorima. Svako geografsko područje obilježava određena klima i biljna vegetacija. To se odnosi i na nalazišta prirodnih resursa. U svakom kraju posezalo se za onim građevnim materijalima kojih je bilo u izobilju.
Naša obala, zaleđe i otoci vrve kamenim kućama koje su odoljevale burama. Za takvo podneblje postojani kamen bio je logičan odabir.
Drvene kuće omiljene su u Kanadi i Aljasci te u Alpama. Tradicionalne drvene kuće u Hrvatskoj mogu se još uvijek vidjeti u Turopolju, Posavini, Baniji i Hrvatskom zagorju.
Slama se je nekada koristila za krovove i to najviše u Europi, a kasnije i za nosive zidove.
PRIMAT GIPSA I SUHE GRADNJE
Gips također ima svoju primjenu od davnih vremena. Danas je najzastupljeniji građevni materijal za unutarnje uređenje domova i poslovnih prostora. U razvijenim zapadnim zemljama koristi već više od stotinu godina. Tamo su i provedena istraživanja koja se bave učincima gips-kartonskih ploča na zdravlje ljudi.
Tradicija suhe izgradnje puno je duža nego u našim krajevima. Zato je kod nas u zadnje vrijeme velika pomama za ovom vrstom zanata, no nije svatko dobar majstor za knauf, kako se to u narodu voli reći. Majstori za knauf trebaju imati višegodišnje iskustvo na raznim gradilištima u radu s materijalom kao što je gips.
Gips je glavni sastojak gips-kartonskih ili gips-vlaknastih ploča. Riječ je o mineralu koji spada u skupinu sulfata. To je sol sumporne kiseline bogato zastupljene u Zemljinoj kori. Nekada se vadio samo prirodni gips. Danas imamo osim njega i sintetički gips. Prirodni gips se eksploatira i dobiva preradom prirodne sirovine.
Sintetični gips je nusproizvod nekih tehnoloških procesa. Tu uključujemo i procese proizvodnje fosfatnih umjetnih gnojiva u poljoprivrednoj industriji. Tako nastaje tzv. fosfo-gips koji se koristi u proizvodnji građevinskog materijala.
Ustanovljeno je da ovakav gips može sadržavati male koncentracije radioaktivnih materijala. Pet do pedeset puta veće su koncentracije od koncentracija u Zemljinoj kori.
KAD NAUKA POTVRĐUJE
U laboratoriju za radijaciju 1991. godine u Australiji, rađeno je istraživanje. Testirane su količine radijacije u prostorima obloženim fosfo-gipsom.
Uočeno je da je količina radijacije u ovim prostorijama, uz uobičajenu izmjenu zraka, daleko ispod dopuštene. Doza je još dodatno bitno smanjena nanošenjem boje na površinu gips-kartonskih ploča To je inače redovita procedura u završnim građevinskim radovima.
Najopsežnija studija o utjecaju gips-kartonskih ploča na zdravlje ljudi napravljena je u Nizozemskoj. Mjerila se ukupna doza radijacije u izdahnutom zraku ljudi koji žive i borave u prostorima, čiji su zidovi izgrađeni od različitih materijala. Pritom mislimo na gips-kartonske ploče, ciglu i cement.
Studija je pokazala da se zidovi od prirodnih i umjetnih gips-kartonskih ploča povezuju s vrlo niskim dozama radijacije, i to znatno nižim od onih vezanih za ciglene ili betonske zidove. Zanimljivo saznanje, još dragocjenija spoznaja! Premišljate li se još uvijek oko građevnog materijala za svoj dom?
[Izvor ”United Nations Scientific Committee on the Effects of Atomic Radiation.Sources, effects and risks of ionizing radiation. New York: United Nations;1988.”]
Na temelju ovih znanstvenih studija nameće se samo jedan zaključak. Gips-kartonske ploče u potpunosti su siguran i pouzdan građevni materijal. To se posebno odnosi na gips-kartonske ploče od prirodnog gipsa. U Hrvatskoj se takav najviše koristi. Ako niste sigurni, pitajte profesionalca, majstora za knauf.
Izbor građevnog materijala od sada bi trebao biti neupitan.
